I prenosi hipertenzija

Rezistentna i sekundarna hipertenzija Epidemiologija Procjenjuje se da je Visoka učestalost bolesnika s arterijskom hipertenzijom proteže se diljem svijeta, neovisno o stupnju razvijenosti pojedinih zemalja.

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija je glavni nezavisni čimbenik rizika za kardiovaskularni pobol i smrtnost. I prenosi hipertenzija pojmom kardiovaskularna bolest podrazumijevamo bolesti srca i krvnih žila, u većini uzrokovanih aterosklerozom, a obuhvaća: koronarnu bolest npr. Stalan pojačani pritisak na stijenke arterija u arterijskoj hipertenziji slabi stijenke i čini ih podložnima aterosklerotskom oštećenju.

Unatoč dostupnosti terapije, kontrola liječenih hipertoničara je nezadovoljavajuća.

Poznato je kako liječenje može dovesti do oporavka određenih oštećenja ciljnih organa ili se njihovo napredovanje može usporiti. Mjerenje i klsifikacija arterijskog tlaka Pravilno mjerenje tlaka obavlja se nakon 5 minuta sjedenja s poduprtim leđima i rukom koja je u razini srca. Mjerenje arterijskoga tlaka temeljna je pretraga u postavljanju dijagnoze i stratifikaciji bolesnika s arterijskom hipertenzijom, a ključno je pri donošenju odluke o početku i načinu liječenja te praćenju bolesnika, stoga je bitno pravilno izmjeriti arterijski tlak.

Pravilno mjerenje tlaka obavlja se nakon 5 minuta sjedenja s poduprtim leđima i rukom koja je u razini srca. Početno mjerenje treba provesti na obje ruke te ako postoji značajna razlika u izmjerenim vrijednostima tlaka, preporučuje se naredna mjerenja provoditi na ruci na kojoj su izmjerene više vrijednosti.

Hipertenzivne krize

Značajna razlika tlaka je iznad 20 mmHg sistoličkog i 10 mmHg dijastoličkog tlaka te je tada potrebno bolesnika uputiti na daljnju obradu.

Najčešći uzroci pogrešno dobivenoga rezultata mjerenja arterijskoga tlaka jesu: nepreciznosti prije mjerenja neposredan obrok, konzumacija alkohola i kave, pun mokraćni mjehur, izlaganje hladnoći, umor nakon tjelesnog napora neodgovarajući izbor tlakomjera nevalidiran i nekalibriran uređaj položaj bolesnika stojeći ili ležeći umjesto sjedeći položaj, prekrižene noge, nepoduprta leđa, i prenosi hipertenzija ruka, ruka položena ispod razine srca položaj uređaja na bolesniku paretična ruka, ruka s arterijskovenskom fistulom, premala ili prevelika orukvica, orukvica omotana preko odjeće tijekom mjerenja učinak bijelog ogrtača, razgovor za vrijeme mjerenja, uporaba zvona, a ne dijafragme stetoskopa, pretjeran pritisak stetoskopom, brzo ispuštanje zraka iz orukvice, poremećaji sluha mjeritelja, kratko razdoblje između mjerenja tumačenje rezultata mjerenja pouzdavanje u samo jedno mjerenje, varijabilnost između ruku, zaokruživanje vrijednosti.

Osim abulantnog mjerenja arterijskog tlaka, koriste se i kućno mjerenje arterijskog tlaka samomjeračima MATS i kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka KMAT. Za kućno mjerenje arterijskog tlaka vrijede ista pravila kao i kod ordinacijskoga mjerenja te se ne podržava uporaba tlakomjera za zapešće ili mjerenje na prstu. Potrebno je mjeriti krvni tlak dana zaredom s dva mjerenja ujutro i dva mjerenja na večer te treba izbjegavati cigarete i kofein 30 minuta prije mjerenja krvnog tlaka.

U upotrebi je i satno mjerenje arterijskog tlaka KMAT uređajem koji mjeri arterijski tlak svakih 15—20 minuta i prenosi hipertenzija dana i svakih 30 minuta tijekom noći. Tijekom satnog snimanja bolesnik obavlja svoje uobičajene dnevne aktivnosti, no s obzirom na oscilometrijsku metodu, trebalo bi izbjegavati naporneaktivnosti i držanje teških predmeta u ruci na kojoj se mjeri arterijski tlak te opustiti i ispružiti ruku u trenutku mjerenja.

Dr Danijela Vraneš- visok krvni pritisak (hipertenzija)

Zbog oscilometrijske tehnike, mjerenja neće biti točna za vrijeme vožnje automobilom ili tramvajem,uslijed tremora, aritmija ili oslabljenoga pulsa. Radi što bolje interpretacije podataka, za vrijeme satnogmjerenja potrebno je voditi dnevnik aktivnosti te navesti trajanje i kvalitetu sna. Maskirana hipertenzija i hiperenzija bijelog ogrtača -"sindrom bijele kute" Maskirana hipertenzija predstavlja klinički entitet kod kojeg se kod pacijenata povišene vrijednosti arterijskog tlaka bilježe kod kuće, dok se u ordinaciji mjere normotenzivne vrijednosti.

Maskirana se hipertenzija povezuje s povišenim rizikom za nastanak oštećenja ciljnih organa u hipertenziji te se svakako preporučuje promjene životnih navika i redovito praćenje, a samo farmakološko liječenje još nije u potpunosti definirano pa su potrebna daljnja istraživanja. Hipertenzija bijelog ogrtača predstavlja klinički entitet kod kojega se povišene vrijednosti arterijskog tlaka bilježe u ordinaciji, a normotenzivne prilikom KMAT-a i MATS-a.

Izvori: Harrison's principles of internal medicine [46] ostali [47] [48] [49] [50] [51] Dijagnoza hipertenzije se postavlja kada bolesnik ima trajno povišeni krvni tlak. Za potvrdu hipertenzije, uobičajeni je kriterij [3] nalaz povišenog krvnog tlaka prilikom tri mjerenja sfingomanometrom u razmacima od po mjesec dana.

Također je povezana s povišenim kardiovaskularnim rizikom. Kao terapijska mjera, preporučuje se promjena životnih navika, zatim češće praćenje, a farmakološko liječenje nije do kraja razjašnjeno.

Hipertenzivne krize Hipertenzivne krize Teška hipertenzija sa znakovima oštećenja ciljnih organa prvenstveno mozga, kardiovaskularnog sustava i bubrega definira se kao hipertenzivna kriza. Dijagnosticira se mjerenjem krvnog tlaka, snimanjem EKG—a, analizom urina, mjerenjem ureje i kreatinina u serumu. Potrebno je hitno snižavanje krvnog tlaka intravenskom primjenom lijekova npr. Oštećenje ciljnih organa uključuje: hipertenzivnu encefalopatiju, preeklampsiju i eklampsiju, akutno zatajivanje lijevog srca s edemom pluća, ishemiju miokarda, akutnu aortnu disekciju i zatajivanje bubrega. Oštećenje bubrega brzo napreduje i najčešće je fatalno.

Obrada bolesnika U obradi bolesnika s arterijskom hipertenzijom potrebno je: uzeti detaljnu obiteljsku i osobnu anamnezu, učiniti fizikalni pregled, procijeniti sveukupni kardiovaskularni rizik i oštećenje ciljnih organa srce, krvne žile, mozak, bubreg, očite prema potrebi, uraditi probir na sekundarnu hipertenziju. U obradi hipertenzije svakako bi trebalo učiniti EKG i laboratorijske nalaze KKS, glukoza, lipidogram, elektroliti, kreatinin, urea, jetrene enzime te urin.

Daljnju obradu bi trebalo planirati ovisno o učinjenim nalazima, anamnezi te kliničkom statusu UZV srca, ergometrija, UZV abdomena, itd.

Liječenje arterijske hipertenzije Liječenje treba započeti kod bolesnika s drugim i trećim stupnjem hipertenzije te kod onih s prvim stupnjem ukoliko postoji oštećenje ciljnih organa ili visoki kardiovaskularni rizik Liječenje arterijske hipertenzije može biti nefarmakološko promjena životnih navika i farmakološko.

Kod pacijenata iznad 65 godina se preporučuje sistolički tlak održavati između i mmHg. Promjena životnih navika podrazumijeva: smanjenje unosa soli na manje od 5 g dnevno prosječno u Hrvatskoj je dnevni unos soli U farmakološkom liječenju postoji 5 glavnih klasa antihipertenzivnih lijekova i to su: inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima ACE inhibitoriantagonisti angiotenzinskih receptora ARBdiuretici, blokatori kalcijskih kanala i beta blokatori.

Prema najnovijim europskim smjernicama farmakološku terapiju treba započeti kod bolesnika s drugim i trećim stupnjem hipertenzije te kod onih s prvim stupnjem ukoliko postoji oštećenje ciljnih organa ili i prenosi hipertenzija kardiovaskularni rizik.

Preporučuje se započeti terapiju kombinacijom dvaju lijekova i to s jednom tabletom koja sadrži dva lijeka. Iznimku čine stariji bolesnici i oni s prvim stupnjem hipertenzije i niskim rizikom kod kojih se terapija započinje jednim lijekom. Najpoželjnije kombinacije jesu ACE inhibitori ili ARB-i u kombinaciji s i prenosi hipertenzija kalcijskih kanala ili diureticima.

Ovo je jedan od najvećih mitova o visokom tlaku! Ne postavljajte dijagnozu sami

Ako nije postignuta zadovoljavajuća kontrola arterijskog tlaka, preporuča se dodati i treći lijek tipično kombinacija ACE inhibitora ili ARB-a, diuretika i blokatora kalcijskih kanala.

Kod rezistentne hipertenzije se spomenutoj trojnoj terapiji dodaje i spironolakton ili ako ga se ne tolerira dodaje se beta ili alfa blokator.

Izljevi bijesa kod djece: Što bi trebali, a što nikako ne smijete raditi kada dođe do tantruma Povišeni krvni tlak ili hipertenziju nazivamo i "tihi ubojica" jer često nema nikakvih simptoma, a osoba najčešće sazna da ga ima tek kad ga izmjeri ili, u gorem slučaju, kad dovede do oštećenja nekih važnih organa. Simptomi kao što su krvarenje iz nosa, vrtoglavica, crvenilo lica te glavobolja ili zamor mogu se javiti kod osoba s povišenim tlakom, a podjednako se javljaju kod osoba s "normalnim" krvnim tlakom. Visoki tlak i šumovi u ušima samo su neke od posljedica držanja glave prema dolje Jedan od mitova vezanih za visoki tlak, prenosi heart. Istina je da visoki tlak nije povezan s tegobama te ga zato nazivamo tihi ubojica.

Ukoliko postoji indikacija za uzimanjem beta blokatora koronarna bolest, popuštanje srca, potreba za antiaritmijskom terapijompreporuča se početna kombinacija beta blokatora s nekim drugim iz skupine glavnih antihipertenziva. Sekundarna hipertenzija se odnosi na onu hipertenziju kod koje postoji specifičan uzrok koji se može liječiti, a probir na sekundarnu hipertenziju se vrši kod posebnih skupina bolesnika npr. Sekundarnu hipertenziju mogu uzrokovati i neki lijekovi, primjerice nesteroidni antireumatici ili kako odrediti oka na dnu hipertenzije. Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje 11 Priručnik bolesti Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima.

Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.